Plinska skladišta – da li osiguravaju mirnu zimu?

S obzirom da nas u posljednje vrijeme uvjeravaju da zime za nas neće biti, da su naša plinska skladišta skoro 100% puna, a cijena plina pada, ajmo provjeriti kako stvari stvarno funkcioniraju i koliko smo zapravo osigurani.

Popunjenost skladišta

Prvo najvažnije informacije – popunjenost skladišta i % od ukupne godišnje potrošnje. Za primjer: ako je skladište popunjeno na 100%, a % od ukupne god. potrošnje je 20%, to znači da država može proživjeti 20% godine od toga skladišta (tj. otprilike 73 dana). Ali, s obzirom da je potrošnja različita za različite sezone, broj dana može varirati o samoj sezoni.

Država	Popunjenost skladišta	% od ukupne godišnje potrošnje
EU	94.34%	27.89%
Austrija	90.65%	97.52%
Belgija	100%	5.26%
Bugarska	89.45%	15.72%
Češka	93.78%	45.26%
Danska	99.73%	39.75%
Francuska	99.79%	30.75%
Hrvatska	96.83%	16.35%
Italija	95.32%	25.43%
Latvija	57.12%	118.66%
Nizozemska	91.42%	36.24%
Njemačka	98.52%	26.69%
Mađarska	84.77%	53.21%
Poljska	98.46%	15.42%
Portugal	100%	6.65%
Rumunjska	95.89%	27.5%
Slovačka	93.02%	66.16%
Španjolska	94.39%	9.82%
Švedska	92.94%	0.72%
Ukraijina	32%	39.86%
U.K.	100%	1.34%

Zemlje bez skladišta plina: Cipar, Estonija, Finska, Grčka, Irska, Litvanija, Luxemburg, Slovenija.

Zašto je cijena plina pala

Prije nego što pogledamo trenutnu cijenu plina, ajmo prvo pogledati kako je to prije funkcioniralo.

Do prije nekoliko godina, europska skladišta plina su bila puno veća, ali rijetko kada su bila u potpunosti puna. Skladišta su služila zemljama EU za regulaciju cijene plina. Kada bi plin bio jeftin, skladišta su se punila. Kada bi cijena porasla, trošio se plin iz skladišta, a kupnja je prestala i cijena plina bi pala nazad na prihvatljive razine.

S napretkom i zelenom inicijativom, EU je zatvorila većinu skladišta plina. Zbog toga je energetska kriza počela već 2021.g., kada su zemlje EU bile primorane kupovati plin kada im je trebao, a skladišta su bila premala da bi dozvolile zemljama prestanak kupovine i rušenje cijene.

Trenutna situacija je u istoj kategoriji, samo možda i gora po EU. Trenutno, većina zemalja koje imaju skladišta napunila su svoja skladišta i prestale kupovati. Paralelno s time prisilile su industrijske potrošače da smanje potrošnju. To je već prouzročilo da neki veliki industrijski igrači počnu napuštati EU (kao BASF ) ili su najavili napuštanje EU ako se problemi ne riješe ( kao VW ).

Ovo znači da dok sezona grijanja u EU ne počne, nema smisla kupovati plin jer države nemaju kuda s njim. Čim počne sezona grijanja, sve članice će morati početi sa kupovinom. Do tada, cijena plina će vjerovatno ostati relativno niska ( s obzirom na ovogodišnje rekorde ).

Sami prognozirajte do koje cijene bi plin mogao ići ove godine i koje će još industrijske grane morati žrtvovati EU u procesu ove ekonomske borbe protiv Rusije.

Trenutno stanje u Hrvatskoj je da skladišta osiguravaju oko 50 dana sigurnosti, uz prosječnu potrošnju. To znaći da zimi skladišta osiguravaju nešto manje dana, ali sve ovisi o samoj zimi i temperaturi.