Infalcija je mjera stope povećanja cijena robe i usluga. Za razliku od stare definicije koja je inflaciju mjerila kroz količinu ukupnog novca, moderna ekonomija gleda inflaciju isključivo kroz cijene robe i usluga.
Inflacija može biti lokalna i globalna, u smislu da inflacija može utjecati na cjelu ekonomiju ili samo na jedan njen dio. Npr., inflacija može utjecati samo na tržište nekretnina. Što više područja inflacija zahvati to će pritisak na potršaćku košaricu biti veći i samim time rast će i globalna inflacija.
Puno faktora može utjecati na inflaciju. isto tako, inflacija jednog dijela ekonomije, utiječe na inflaciju u drugim djelovima. Tako na primjer infalcija u energetskom sektoru utiječe na cijene proizvodnje, cijenu režija tjerajući inflaciju u proizvodnji i prodaji.
Ukoliko troškovi proizvodnje ili prodaje porastu govorimo o inflaciji troškova. Ovaj tip inflacije nastaje poskupljenima materjala, plaća, najma prostora i sličnim faktorima koji ulaze u ukupan trošak nekog proizvoda ili usluge.
Ovaj tip inflacije može biti političke ili ekonomske naravi, ali i nepredviđenim situacijama kao što su prirodne katastrofe.
Ovaj tip inflacije nastaje kada potražnja za nekim proizvodom ili uslugom premašuje proizvodnju ili mogućnosti ekonimije da pruži traženi proizvod ili uslugu. Kompanije su najčešće spremne na kratkotrajne skokove u potražnji, ali ukoliko ta potražnja potraje, kompanije će pokušati izbalansirati tržište povećanjem cijena.
Na ovu vrstu inflacije utječe sentiment tržišta ukoliko je jedan specifićni proizvod u pitanju, globalno stanje tržišta rada – više novca u novćanicima potrošaća veća potrošnja. Međutim i kompanije namjerno ponekad uzrokuju inflaciju nekog svog proizvoda smanjenjem proizvodnje.
Ukoliko vlada aktivno povećava prihode kompanija i građana ili smanjenjem poreza i nameta ili nekim drugim mjerama kao povećanjem ukupne količine novca, dolazi do fiskalne infalcije.
Jedna od najpopularnijih metoda mjerenja inflacije je izračun potrošaćke košarice. U tu košaricu centralna banka stavlja sve na što utječe na troškove građana, od namirnica do troškove nekretnina i pokretnina.
Drugi način mjerenja je mjerenje troškove proizvodnje. U ovaj izračun ulaze troškovi najma, energenata, plača, itd.
Hiperinflacija se definira kao rapidan rast cijena u kratkom vremenu, a koji utjeće na cijelu ekonomiju. Grubo gledano, ekonomisti proglašavaju hiperinflaciju ukoliko stopa mjesećne inflacije premašuje 50%.
Hiperinflacija je rijetka pojava, a najčešće je vezana za pogrešnu monetarnu politiku.
Dobrodošli, dragi čitatelji! Danas ćemo se upustiti u kripto-putovanje kroz bivšu Jugoslaviju. Zamislite da smo…
Kripto tržište se s vremenom širilo, rasla je potreba za outsourcingom proizvodnje digitalne valute u…
Iako puno ljudi mašta, u najmanju ruku imati više novaca, iz nekog razloga velika većina…
Kažu da uvijek treba paziti na novac. U doba inflacije to je možda i najbitnija…
S obzirom da nas u posljednje vrijeme uvjeravaju da zime za nas neće biti, da…
Za sve one koji imaju kompaniju ( ili neko drugi pravni subjekt), u Hrvatskoj, i…
This website uses cookies.