Zlato skliznulo zbog profita i jačeg dolara

Zlato je zabilježilo prvi značajniji pad od kolovoza: fjučersi su potonuli 69,50 USD ili 1,71% i zatvorili na 3.991,10 USD. Pad se poklopio s izvješćima o smanjenoj potražnji za sigurnim utočištem zbog mogućih razgovora o primirju te snažnim jačanjem američkog dolara, koji je porastao 0,50% na dvomjesečni vrh od 99,39. Jači dolar obično pritišće cijenu zlata jer ga čini skupljim za kupce u drugim valutama.

Dio korekcije čini i realizacija profita nakon kratkotrajnog probijanja psihološke razine od 4.000 USD. Trgovci su koristili povoljan trenutak za zaključavanje dobitaka, što je uobičajena reakcija nakon velikih rasta i često privuče kupce koji traže povoljnije ulazne točke.

Podaci Svjetskog vijeća za zlato pokazuju snažnu institucionalnu podršku: fizički podržani globalni zlatni ETF-ovi primili su rekordnih 26 milijardi USD neto priljeva u trećem kvartalu, pri čemu je u rujnu zabilježen najveći mjesečni priljev u povijesti. Sjeverna Amerika je predvodila s 16,1 milijardi USD, Europa je pridonijela s 8,2 milijardi USD, a Azija s oko 1,7 milijardi USD. Ukupna imovina u tim ETF-ovima porasla je na 472 milijarde USD, a ukupne zalihe dosegle su 3.838 metričkih tona, približavajući se vrhu iz studenog 2020. od 3.929 tona.

Rastuća uključenost malih ulagača kroz ETF-ove donosi i povećanu osjetljivost cijena jer maloprodajni investitori često brže reagiraju i mijenjaju pozicije. Ipak, temeljni pokretači potražnje za plemenitim metalima ostaju nepromijenjeni: inflacijske brige, neizvjesnost monetarne politike, geopolitički rizici izvan Bliskog istoka i strategije diversifikacije središnjih banaka. U takvom okruženju kratkoročne korekcije mogu predstavljati priliku za ulazak dok je dugoročni pritisak na rast cijena zlata i dalje izražen.

Original