Jesenski plan Merza pod upitnikom

Njemački kancelar Friedrich Merz došao je na vlast s obećanjem brzih reformi, no nakon otprilike pet mjeseci sve je jasnije da konkretan i održiv plan izostaje. Poslovni sektor i industrijski lobiji otvoreno izražavaju frustraciju zbog oklijevanja koje već rezultira rezovima i gubicima radnih mjesta. U kolovozu je broj nezaposlenih dosegnuo 3,02 milijuna, najvišu razinu u zadnjih deset godina, a ekonomisti ne očekuju značajan rast ove godine.

Vlada je najavila povećano zaduživanje za ulaganja u infrastrukturu i obranu — paket od oko 500 milijardi eura razvučen na 12 godina — koji institutima daje prognozu rasta BDP‑a od otprilike 1,3 posto iduće godine i 1,7 posto 2027. Međutim stručnjaci upozoravaju da to ne rješava strukturne probleme poput visokih troškova energije, carina, snažne konkurencije iz Kine i demografskih izazova. Studija sveučilišta u Mannheimu navodi da kratkoročni multiplikator za izdvajanja u obranu može biti nizak pa svaki euro ne generira očekivani rast.

Politički rizici dodatno kompliciraju izvedbu reformske agende: javno povjerenje u vladu je nisko (samo 26 posto pozitivnih ocjena), oporba snažno kritizira zaduživanje, a izazovi u koaliciji i prepuštanje ključnih promjena stručnim povjerenstvima usporavaju proces. Merz se sve više sastaje s poslovnim liderima, najavio je inicijative pod nazivom “jesen za reforme”, imenovao povjerenika za strane investicije i planira konferencije o konkurentnosti, no mnogi ekonomisti zaključuju da bez jasno definirane strateške industrijske politike i konkretnih reformi sustava socijalne sigurnosti i birokracije rezultat ostaje neizvjestan — nema plana koji bi uvjerio da će poticaji donijeti trajni oporavak.

Original