Muke po dolaru

Dolar kao glavna rezervna valuta utijeće na financije cijelog svijeta. Prema dolaru se ravnaju večina najvećih svijetskih ekonomija, a politiku FED-a slijede večina svijetskih centralnih banaka.

Kao što smo već pisali, glavno pitanje mnogih investitora je što nam dolazi sljedeće, inflacija ili deflacijska korekcija. Oba kampa se slažu da će inflacija s vremenom pojest dolar, ali investitorima je bitno što je na tapeti u sljedećih nekoliko mjeseci ili eventualno godinu – dvije.

U posljednje vrijeme možemo svjedočiti rastu svega, dionice i dalje rastu, ali s druge strane i dolar je narasao. Interesanto, jedna od komponenti čiji rast signalizira inflaciju – zlato, nije se pomakla s mjesta.

Pa što nam gospodari svijeta pripremaju u skoroj budućnosti.

Usporavanje QE-a

Prosle godine, kada je FED najavio da će smanjiti QE ( Quantitative easing), rezultat je bio nagli krah tržišta, a FED je onda promjenio svoju odluku opravdavujući je COVID krizom te se QE nastavio. Ali kako voda polagano dolazi do grla te se inflacijski pokazatelji gomilaju, FED je nedavno najavio da će polagano zavrtati pipu.

Ovaj put su se odlučili raditi raditi stvari malo drugačije, te polagano smanjivati QE u nekoliko etapa. Tako će počevši krajem 2021 godine, FED smanjiti količinu obveznica koje otkupljuje. Trenutno FED svaki mjesec otkupljuje otprilike 120 milijarde dolara obveznica. Najavljenim tapering-om (smanjenjem otkupljivanja), FED će u etapama smanjivati količinu obveznica koje otkupljuje.

Trenutno tempo smanjenja otkupa nije poznat, ali za razliku od prije, kada je samo najava ovako nečega rušila tržište, ova najava nije poljulala tržište.

Podizanje kamatne stope

Isto tako FED je najavio i podizanje kamatne stope do 2023 godine. Isto kao sa QE, nije jasno na koliko bodova FED cilja. Ali možemo pogledati trend kamatnih stopa, te donjeti neke moguće projekcije.

Možemo primjetiti da kamatne stope padaju od 1974 godine. Ako će FED pratiti ovaj trend, kamatne stope neće preći daleko od 1%. Iako je to relativno mali postotak, bilo kakvo dizanje kamatnih stopa imati će veliki utjecaj na inflaciju, ali i na ostatak tržišta.

Odluka o default-u

Uz sve probleme sa infalcijom, američku vladu čeka i odluka o default-u. Tj., kongres mora odlučiti da li će povečati državni dug, proglasiti default ili će odgoditi odluku. Povijesno gledano, kongres je do sada uvijek odgađao odluku, prebacujući lopticu na neku buduću vladu. Ali ako se donese odluka o default-u, to će značiti da američka vlada nije sposobna više servisirati vlastiti dug, te samim time da obveznice koje je godinama izdavala ne vrijede više koliko su vrijedile ili ne vrijede uopće.