Skriveni proračuni prijete Njemačkoj

Njemačka koristi “posebne fondove” i skriveni proračun kako bi prikrila pravo zaduživanje, što potkopava transparentnost i parlamentarnu kontrolu. Bundesbank i Savezni ured za reviziju oštro kritiziraju takvu praksu, upozoravajući da se sredstva namijenjena infrastrukturnim i klimatskim projektima vjerojatno preusmjeravaju za popunjavanje postojećih rupa u proračunu. Primjer Francuske i nedavna sniženja rejtinga pokazuju kamo može voditi nekontrolirano rastuće zaduživanje.

U praksi se uz pomoć kreativnog računovodstva zaobilazi dugovni kočnica: plan kancelara Friedricha Merza sadrži paket od trilijun eura i posebno izdvojenih 500 milijardi eura. Vlada računa na potporu ECB-a i na političku volju da prikrije stvarne obveze, dok parlamentarna kontrola slabi. Takva politika povećava državni udio u gospodarstvu, favorizira kratkoročnu potrošnju nad dugoročnim investicijama i riskira rast deficita koji Bundesbank prognozira do 4% BDP‑a.

Bundesbank i revizorski ured traže strože ograničenje zaduživanja, potpunu transparentnost i mehanizme povrata pogrešno upotrijebljenih sredstava. U protivnom, država nastavlja gomilati obveze koje će jednom biti otplaćene porezima ili inflacijom. Rješenje zahtijeva povratak na fiskalnu disciplinu i stvarnu parlamentarnu odgovornost — inače se rizik sistemskog fiskalnog sloma nastavlja povećavati.