Središnje banke opet kupuju zlato

Središnje banke dodale su neto 15 tona zlata u globalne rezerve u kolovozu, prema izvještajima MMF-a i nacionalnih banaka. To je povratak kupovnoj aktivnosti nakon stabilizacije u srpnju i približno je u skladu s mjesečnim neto kupnjama zabilježenim od ožujka do lipnja. Iako rast cijene zlata djelomično ograničava brzinu akumulacije i može potaknuti taktičku prodaju, ukupni interes središnjih banaka za povećanje izloženosti ostaje vidljiv.

U kolovozu su sljedeće središnje banke zabilježile promjene u zlatnim rezervama: Nacionalna banka Kazahstana kupila je 8 t (najveći kupac u mjesecu), Bugarska nacionalna banka povećala je rezerve za 2 t (na 43 t) i može prenijeti dio zlata Europskoj središnjoj banci pri ulasku u eurozonu, Turska je dodala 2 t, Narodna banka Kine prijavila je kupnju od 2 t (deseti uzastopni mjesečni porast) čime su ukupne rezerve probile 2300 t (oko 7% međunarodnih rezervi), Uzbekistan je dodao 2 t (ukupno 366 t), Češka narodna banka kupila je 2 t čime je nastavljen niz od 30 mjeseci akumulacije i ukupno 65 t (cilj 100 t do kraja 2028.), a Banka Gane je kupila 2 t (rezerve 36 t, ytd kupovina 5 t). Kao prodavači evidentirani su Rusija (-3 t, vjerojatno povezano s kovničkim programom) i Banka Indonezije (-2 t).

Nacionalna banka Poljske potvrdila je podizanje ciljne udjele zlata u međunarodnim rezervama s 20% na 30% te je i dalje najveći kupac ove godine s 67 t kupljenih do danas; ukupne zalihe iznosile su 515 t krajem kolovoza, a daljnje kupnje ovise o tržišnim uvjetima. Centralna banka Salvadora u rujnu je prijavila nabavku od 13 999 trojanskih unci (manje od 0,5 t), čime drži nešto manje od 2 t zlata. Cjelokupno, i uz kratkotrajnija usporavanja ili povremene prodaje izazvane cijenom, trend povećane potražnje središnjih banaka za zlatom ostaje na snazi.

Original