AI i makroekonomski rizici

Utjecaj umjetne inteligencije na makro razini bit će izrazito neravnomjeran među sektorima, pojačavajući nejednakost, efekt istiskivanja radne snage i koncentraciju rizika u ograničenim segmentima gospodarstva.

Pad potražnje postat će sustavan čim se smanji srednja klasa: rast nejednakosti smanjuje graničnu sklonost potrošnji — visoko plaćeni sve više štede, dok otpušteni ili prebačeni na niže plaćene poslove drastično reduciraju potrošnju.

Informacijska sredina bit će erodirana prelijevanjem sintetičkog sadržaja — deepfakeovi, generirane vijesti, lažni komentari i phishing povećavat će troškove verifikacije i informacijsku nesigurnost, smanjujući povjerenje i realnu cijenu sadržaja.

Implementacija naprednih AI sustava je izrazito kapitalno intenzivna zbog troškova R&D, računalnih kapaciteta, data centara i specijaliziranih inženjera, što stvara visoke barijere za ulazak. Istovremeno, jaka konkurencija i dostupnost besplatnih ili otvorenih modela ograničavaju prostor za stabilnu monetizaciju — najveći dobitnici bit će proizvođači AI ubrzivača i hardvera.

Rastući realni troškovi energije i hardvera sustavno pojedu potencijalne produktivnosne dobitke; ekonomija postaje vezana uz energetsko sidro. Uz to, učenje AI na vlastito generiranim ili sekundarnim podacima prijeti stagnacijom inovacija jer se izvor novih znanja iscrpljuje.

Kratkoročni skok produktivnosti automatizacijom rutinskih intelektualnih zadataka može se pretvoriti u dugoročnu stagnaciju: sposobnost generiranja fundamentalnog znanja slabi, a AI se više koristi za konzervaciju i repliciranje postojećeg znanja nego za poticanje novog proboja. Neravnomjerna difuzija tehnologije produbi će jaz između agilne digitalne ekonomije i zaostale fizičke ekonomije.

Hype i koncentracija kapitala u AI sektoru istiskuju ulaganja iz drugih tehnoloških pravaca, što povećava rizik masovnih otpisivanja kapitala kad očekivanja ne budu ispunjena. Jedini jasno pozitivan makroekonomski učinak su kapitalna ulaganja u data centre, ubrzivače, elektroenergetske mreže i povezane industrije, ali ukupni makroefekt ostaje neodređen.