Tajni plan centralnih banaka

SAD ima ogroman dug koji prijeti stabilnosti sustava: danas postoji oko $3.4 bilijuna municiplanog duga, $14 bilijuna korporativnog, $20 bilijuna kućanstava i $37 bilijuna federalnog duga, a ako se uračunaju studentski krediti, auto zajmovi i buduće obveze, ukupni teret prelazi $100 bilijuna. Ključni problem je suvereni dug SAD‑a koji je brzo rastao posljednjih godina i već danas doseže omjer duga i BDP‑a od oko 120%.

Postoje tri načina rješavanja takvog duga: rasti iz njega (otplaćivati), default (neplaćanje) ili ga ‘ugasiti’ inflacijom kroz devalvaciju valute. Velike centralne banke odabrale su treću opciju — potiskivanje vrijednosti valute kroz monetarno popuštanje — što je pokrenulo snažan rast cijene zlata i drugih tvrdih imovina.

Od 2024. centralne banke su krenule koordinirano s ciklusom popuštanja: ECB je nekoliko rezova, Bank of England isto, Swiss National Bank je smanjila kamate prema nuli, a i Fed je najavio sklonost daljnjem snižavanju. Paralelno s tim, centralne banke masovno kupuju zlato i smanjuju izloženost papirnatim vrijednosnicama. Količine kupljenog zlata zadnjih godina (u tonama):
– 2022: 1136 t
– 2023: 1037 t
– 2024: 1045 t
– 2025 (prvih pola godine): 410 t (očekivanje oko 1000 t za cijelu godinu)

Posljedica je jasna: zlato je probilo ključne razine otpora, srebro također bilježi proboj, a odnos zlata i dionica pokazuje da zlato nadmašuje dionice — znak da inflacija prelazi prag povoljan za tržište dionica i postaje problem za profitabilnost. Vrijeme za pripremu je sada: zaštititi imovinu kroz tvrde resurse i kvalitetne, podcijenjene igrače u sektorima koje institucionalni ulagači tek počinju kupovati. Autor je objavio izvještaj s pet preporuka za ulaganje u tom okruženju, usmjeren na rudarske tvrtke i druga imovina povezana sa zlatom.