38 bilijuna dolara: alarm za američki proračun

Nacionalni dug SAD‑a premašio je 38 bilijuna dolara i raste tako brzo da bi mogao dostići 39 bilijuna u narednim mjesecima. Kongresni ured za proračun (CBO) predviđa da će omjer duga i BDP‑a dosegnuti oko 156 posto do 2055. godine, dok se sadašnji omjer približava 125 posto. Maya MacGuineas iz Committee for a Responsible Federal Budget naziva ovu prekretnicu “zastrašujućom” i upozorava na sustavnu neodgovornost u Washingtonu.

Veliki problem nisu samo apsolutne brojke već trošak servisiranja duga: u rujnu je država izdvajala oko 1,21 bilijuna dolara za kamate, što je približno 17 posto saveznih izdataka u fiskalnoj 2025. godini, a kamatne stope su porasle s prosječnih 1,61% (2021.) na oko 3,36% danas. Iz privatnog sektora oglašavaju se uzbune — od Jamieja Dimona i Raya Dalija do Kena Griffina — a Peter G Peterson Foundation upozorava da se dug dodaje znatno bržom stopom nego ranije.

Predložene mjere za smanjenje deficita variraju. CBO procjenjuje da bi Trumpov One Big Beautiful Bill Act dodao neto 3,4 bilijuna dolara duga do 2034., jer bi smanjio i rashode i prihode, dok administracija tvrdi da prihod od tarifa (procijenjen oko 3,3 bilijuna u desetljeću) može ublažiti rupu. Neki analitičari smatraju da tarife mogu donijeti značajne prihode, a agencije za rejting ističu da dodatni prihodi mogu ublažiti učinke fiskalnih mjera, iako SAD već ima dvije snižene ocjene u 2025.

Predložene i ponekad ekscentrične ideje iz Bijele kuće, poput prodaje tzv. Gold Cards za bogate doseljenike po 5 milijuna dolara, naišle su na skepticizam stručnjaka (brojke i izvedivost su upitni), ali i na ocjenu da svaka dodatna, makar i neobična, riječ o prihodima mijenja sliku duga. Stručnjaci i nadzornici upozoravaju da najveća opasnost nije samo veličina duga nego rastuća ravnodušnost prema fiskalnim propustima i nemogućnost dugoročnog konsolidiranja proračuna.

Original