Spoljnotrgovinska bilanca Srbije u julu 2025. pokazala je stabilan rast izvoza i blago povećanje uvoza pri čemu je glavni motor rasta bila prerađivačka industrija. U julu je izvoz iznosio 2,737 milijardi eura (+5,3% na godišnjem nivou), dok je uvoz bio 3,525 milijardi eura (+1,7%). Zbog toga je deficit u julu smanjen na 787,6 miliona eura (-8,9% godišnje), a pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 77,7%. U periodu januar–jul izvoz je porastao na 19,32 milijarde eura (+9,8%), a uvoz na 24,43 milijarde eura (+9,3%), što je dovelo do robnog deficita od 5,1 milijardu eura (+7,8%).
Struktura izvoza i uvoza pokazuje tehnološku i industrijsku dominaciju. Najveći pojedinačni udeo u izvozu imaju električne mašine aparati i uređaji (10,9%). Značajne izvozne grupe su i obojeni metali, metalne rudače, otpadni metali, drumska vozila te pogonske mašine i uređaji — ove kategorije zajedno čine oko 33,9% ukupnog izvoza. Na strani uvoza najviše učestvuju električne mašine i aparati, nafta i derivati, medicinski i farmaceutski proizvodi, drumska vozila i industrijske mašine (oko 25,1% uvoza). Iako je ukupni deficit visok, pozitivni trgovinski saldi zabeleženi su u sektorima sirovina, pića i duvana, izgrađenih proizvoda po materijalu, hrane i živih životinja, raznih gotovih proizvoda te životinjskih i biljnih ulja.
Evropska unija ostaje ključni partner: zemlje članice EU čine 62,3% srpskog izvoza i 54,9% uvoza u prvih sedam meseci, dok pet najvažnijih izvoznih destinacija (Nemačka Italija Bosna i Hercegovina Kina Mađarska) doprinose 38,6% izvoza. Uvoz je najviše stigao iz Kine Nemačke Italije Mađarske i Turske. Srbija je ostvarila suficit od 2,832 milijarde eura u trgovini sa državama regiona i nekim članicama EU (među njima Crna Gora Bosna i Hercegovina Severna Makedonija Bugarska Slovačka Češka Rumunija Švedska), dok su najveći deficiti bili u razmeni s Kinom Turskom i Kazahstanom.
Širi ekonomski kontekst ukazuje na umjereno poboljšanje u Evropi i stabilizaciju poverenja: evrozona i EU beleže umjeren rast, kompozitni PMI se blago povećao, a cene industrijskih sirovina i poljoprivrednih proizvoda beleže različite trendove. Monetarne odluke velikih banaka ostaju restriktivne što utiče na trgovinske tokove i finansijske uslove, ali podaci sugerišu da raste kapacitet domaće proizvodnje da povećava plasman na strani tržišta.
Prodaja iPhonea snažno raste, no Apple ne može zadovoljiti potražnju jer nedostaje naprednih proizvodnih kapaciteta…
Obrambene kompanije većinu prihoda ostvaruju od vlade SAD‑a, što donosi stabilnu i predvidivu potražnju. Unatoč…
Korisnici aplikacije Wallet of Satoshi u Europskoj uniji prijavljuju da više ne mogu koristiti skrbnički…
Srebro je u kratkom roku eksplodiralo s oko 45 USD na više od 85 USD…
PwC ističe da su kripto mreže globalne, ali se usvajanje razvija neujednačeno. Use caseovi poput…
Crypto Fear & Greed Index preokrenuo je u zonu pohlepe s ocjenom 61, prvi put…
This website uses cookies.