Simulacija Europske središnje banke (ESB) pokazala je da bi u ekstremnom scenariju juriša na banke uvođenje digitalnog eura moglo iz komercijalnih banaka povući oko 699 milijardi eura štednih depozita. Taj iznos odgovara približno 8,2 % svih depozita po viđenju u eurozoni i ugrozio bi likvidnost prvenstveno manjih banaka koje posluju s građanima.

Analiza, provedena na zahtjev europskih dužnosnika, razmatrala je više scenarija i razine individualnih ograničenja digitalnog novčanika. Pri predviđenom limitu od 3.000 eura po osobi najveći je potencijalni odljev; pri strožim limitima od 500, 1.000 ili 2.000 eura odljev je bio znatno manji. U realističnijem “uobičajenom” scenariju, u kojem deponenti ne iscrpljuju limite, procijenjeni je odljev oko 100 milijardi eura, što bi cijeli sektor zadržalo unutar propisa o likvidnosti.

Prema ESB-ovim procjenama, u najgorem scenariju 13 od 2.025 banaka obuhvaćenih analizom moglo bi pasti ispod zahtjeva za omjer likvidne pokrivenosti (LCR). Također je istaknuto da bi limit od 3.000 eura smanjio prosječni povrat banaka na kapital za oko 30 baznih bodova, iako bi se učinak razlikovao po državama članicama. ESB napominje da bi dugoročni trend prelaska s gotovine na elektronička sredstva plaćanja mogao ublažiti neke od tih efekata.

Digitalni euro ESB predstavlja i kao alat za smanjenje ovisnosti o američkim plaćanjima i stablecoinima, no bankari i dio parlamentaraca upozoravaju na rizik ispuhivanja depozita iz banaka. Komisija je predložila zakonske okvire još 2023., ministri financija su u rujnu postigli načelni dogovor, dok Europski parlament i Vijeće još nisu zaključili konačnu odluku. Analiza potvrđuje da ograničenja veličine novčanika predstavljaju ključni mehanizam za zaštitu stabilnosti financijskog sustava.

Original

Leave a reply

You may also like

More in:Financije