Što su kriptovalute

Iako je Bitcoin koji je nastao 2009 godine, najpoznatija kriptovaluta danas, ideja kriptovalute postoji od ranih 90-tih.Prvu zabilježenu kriptovalutu napravio je David Chaum davne 1983. godine. Od tada pa sve do pojave Bitcoin-a, kriptovalute i ideje koje stoje iza njih polako su se razvijale kako u akademskim krugovima, tako i medju sljedbenicima pokreta poznatog kao Cypherpunk (kripto-punkeri).

Po čemu je Bitcoin poseban?

Prije pojave Bitcoin-a, postojalo je nekoliko kriptovaluta, koje su bile više ili manje poznate. Međutim, tek je misteriozni Satoshi Nakomoto uspio riješiti neke postojeće probleme i u potpunosti decentralizirati i demokratizirati kripto protokol, te ga napraviti dovoljno sigurnim za stvarnu uporabu.Osim samog kriptiranja, problemi decentraliziranih valuta leže u zaustavljanju “spam” napada, riješavanje problema sa konsenzusom ( Byzantin fault), distribucije, itd. Sa Bitcoinom, po prvi puta su riješeni glavni problemi te nakon tihog starta, Bitcoin počinje svoj uspon.

Način rada

Bitcoin je pokazao da su decentralizirane valute moguće, te da se povećanjem korisnika, povećava i sigurnost same mreže.

Pa kako točno rade kriptovalute?

Osnovna ideja

Za razliku od centraliziranih valuta, gdje jedan centralni entitet diktira kako se novac koristi, koliko novca ima u opticaju, inflaciju, itd., osnovna ideja kriptovalute je da su takva pitanja u rukama ljudi koji potvrdjuju transakcije, te se odluke zapisuju u kod koji svaki sudionik mreže mora poštovati. 

Pošto kriptovalute najčešće nemaju ograničenja u tome koliko korisnika može potvrđivati transakcije to rezultira vrlo demokratskim načinom upravljanja novcem.Drugi važan temelj kriptovaluta je takozvani Public Ledger, tj. javne knjige. U suštini to znači da su sve transakcije javno zapisane na mreži te svi sudionici mreže (a i akteri van mreže) mogu vidjeti tko je kome koliko novaca poslao te kakvo je stanje svakog pojedinog novčanika (ovo je vrlo vjerojatno i glavni razlog zašto će se balkanski političari boriti do zadnjeg protiv kriptovaluta).

Novčanici

Vrlo važna stavka pri korištenju kriptovaluta su novčanici u kojima se čuvaju sredstva određene kriptovalute. 

Za razliku od stvarnih novčanika, novčanici kriptovaluta zapravo ne pohranjuju samu valutu, već čuvaju ključ preko kojega se može kontrolirati određena adresa. Pošto mreža “zna” koliko koja adresa ima sredstava, novčaniku je teoretski moguće pristupiti od bilo kuda, dok kod se zna ključ. Samim time kripto novčanici dolaze u svakakvim oblicima, od aplikacija do takozvanih papirnatih na kojima je jednostavno napisan ključ. 

Transakcije

Zadnja važna stavka rada kriptovaluta su transakcije i način na koji se odvijaju i potvrđuju. Danas postoji puno protokola za potvrđivanje transakcija, ali svi imaju neke ključne stvari zajedničke.

Osnovna stvar je onemogućavanje jednog aktera da potvrdi vlastitu transakciju, tj. da ostvari neosnovanu dobit na uštrb drugih korisnika. Jedan od mogućih scenarija je da jedan korisnik pošalje ista sredstva na 2 različite adrese. Pošto je to najlakše napraviti u slučaju kada transakciju potvrđuje jako mali broj kontrolora, kriptovalute očekuje da više od 50% mreže potvrdi transakciju. S obzirom da ima jako veliki broj kontolora u kripto mrežama i činjenicom da svi žele zadržati reputaciju kriptovalute koju kontroliraju, ovakav scenario postaje praktički nemoguć.

Druga važna stavka koju morate razumjeti je da se transakcije obrađuju u takozvanim blokovima (od tuda i naziv blockchain – niz blokova). Veličina samog bloka, tj. koliko transakcija sadrži svaki blok te brzina kojom blokovi dolaze na potvrdu, varira od kriptovalute do kriptovalute te može utjecati na brzinu kojom se obavljaju transakcije te cijenu svake transakcije.

Evolucija

Tijekom godina kriptovalute su razvile, nadopunile ili potpuno promijenile osnovni protokol. Međutim, većina kriptovaluta se drži gore izrečenih definicija, u većoj ili manjoj mjeri. 

Važno je zapamtiti da se danas pod kriptovalute “prodaju” i neke valute koje se ne pridržavaju osnova. Tako, na primjer, imamo Ripple (XRP) koji je u svojoj suštini centralizirani medjubankarski protokol pod kontrolom jedne kompanije. Iako Ripple koristi neke osnove kriptovaluta, zbog toga što nije decentraliziran, mnogi u kripto svijetu ga ne smatraju pravom kriptovalutom.