Euro inflacija

Izgleda da geopolitička priča oko Rusije i Ukrajine ima dublje korijene i naizgled kao da pada nova željezna zavjesa između zapada i istoka. Kako će se nove geopolitičke igre odraziti na Europu teško je trenutno reći, ali neke kratkotrajne efekte već možemo primjetiti.

Energetika

Energetika je naravno najočitija sfera u kojoj će Europa osjetiti ne samo kontra sankcije Rusije nego i vlastite sankcije. Iako Europa kaže da neće sankcionirati energetski sektor Rusije. Prvenstveno se to naravno odnosi na prirodni plin, jer naftu navodno ne kupuju, više od straha od budućih sankcija. Bez obzira na to što Europa i dalje kupuje plin od Rusije spot cijene na plin na dan pisanja ovog teksta (7.3.2022) cijene plina su probile povijesne razine od 3900$ za 1000 metara kubnih plina.

Sirova nafta je isto tako u porastu, iako recimo USA normalno kupuje rusku naftu. Nafta je tako skočila do 124$, a dan je završila na 117$.

Ovo je naravno veliki inflacijski pritisak na europsku ekonomiju. Energenti su glavni pokretači svih djelatnosti od transporta do struje i grijanja.

Zelena energija

Unutar EU neke zemlje već razmišljaju o povratku na ugljen. Međutim to će značiti usporavanje zelene inicijative i na kraju će opet dovesti do toga da će se ugljen otkupljivati od Rusije u nekoj mjeri.

S druge strane pričati o zelenoj energiji bez atomske energije je krajnje neozbiljno. A tu je Rusija veliki igrač, ne samo po pitanju urana već i kao prodavač atomske tehnologije. U svijetu nema puno kompanija koje grade nuklearne elektrane, a izbacivanjem jedne naravno drugim kompanijama dozvoljava dizanje cijena. Osim toga, ruski atom ima začuđujuće visoke ekološke standarde i osim gradnje nuklearnih postrojenja nude i zbrinjavanje nuklearnog otpada. Sve u svemu EU će biti na gubitku bez Rusije, ako ništa drugo onda barem kao još jednog igrača koji može utjecati na cijenu atomske energije.

Poljoprivreda

Za Europu, ne manje važna stavka je poljoprivreda. Žito je glavna namirnica ne samo za ljude već i kao stočna hrana. Samim time porast cijena žita utjecat će na porast cijene mesa, a samim time činit će veliki dio inflacijskog pritiska na euro u skoroj budućnosti.

Rusija je glavni exporter žita u svijetu, a Ukrajina je na 5. mjestu po eksportu žita. Ali za Europu je vrlo važno napomenuti da je Rusija već prije skoro mjesec dana stavila moratorij na eksport mineralnih gnojiva na područje Europske unije. Rusija i Ukrajina su isto tako eksporteri kemikalija bitnih za proizvodnju umjetnih gnojiva. Tu još treba napomenuti da se i prirodni plin upotrebljava za proizvodnju gnojiva, a s obzirom na cijenu plina možemo reći da će cijena proizvodnje uskoro ići gore.

Zbog svega ovoga featursi pšenice su posljednjih dana skočile su čak za 30%, ali izgledno je da će cijena pšenice rasti u budućnosti kako će rasti cijena proizvodnje.

Industrija

Iako nas je Putin naizgled riješio Covid-a, on je još uvijek prisutan. I to možemo reći baš tamo gdje ne treba. Tako Kina i dalje zatvara luke i gradove kod lokalnih pojava Covid slučajeva. Ovo naravno znači produživanje logističke krize koja utječe na industriju i proizvodnju u EU.

Ali u budućnosti će vjerojatno punu veću ulogu igrati ruski eksport ruda, prvenstveno raznih metala potrebnih za auto i avio industriju, koja čini veliki dio EU ekonomije. Rusija i Ukrajina prodaju veliki dio kolača raznih metala počevši od željeza i čelika pa do platine, paladija, titana i ostalih rijeđih metala potrebnih pri proizvodnji auta, ali i aviona. Osim metala Rusija, Ukrajina i Kina (koju ćemo ovdje uključiti jer trenutno imaju jako bliske odnose sa Rusijom i sigurno će ići iskorištavati situaciju nauštrb EU i USA) drže isto tako veliki dio kolača zemnih metala potrebnih za proizvodnju baterija i ostalih visokotehnoloških proizvoda.

Naravno, treba napomenuti da zatvaranjem Ruskog tržišta moguće je da će neki proizvodi pojeftiniti na EU tržištu jer će postojati surplus proizvoda koji se oslanjao na Rusko tržište.

ECB

Uza sve ove inflacijske pritiske moramo se sjetiti da ECB ne radi zapravo ništa na dani moment. Iako je inflacija prije mjesec dana bila oko 7%, ECB nije ni najavljivao nekakve ozbiljne korake u borbi sa inflacijom. Njihovo objašnjenje je bilo da ekonomika EU mora biti podržana dok se Covid kriza ne smiri. Ako čitamo između redaka to znači da ekonomija EU nije u najboljoj situaciji, te je potrebna konstantna podrška europske centralne banke da stvari ostanu barem prividno dobre. Ali, tako dugotrajno gledano takva labava monetarna politika imati će negativne posljedice za Europu.

Sve u svemu, EU čeka teška i neizvjesna budućnost. Za pretpostaviti je da će sankcije s vremenom popustiti barem u nekoj mjeri, ali šteta će već biti učinjena. S druge strane Amerika i Kina trljaju ruke jer s ovom situacijom oslabljena su odmah 2 velika svjetska igrača.