Deflacija je stopa mjera smanjenja cijena usluga i robe. Često je praćenja smanjenjem opće likvidnosti građana i kompanija te kotrakcijom ukupne novčane mase. S druge strane, novčani index raste, tj. novac vrijedi više.

Iako se naizgled može činiti da je deflacija dobra za potrašaće jer cijene padaju, međutim cijene najćešće padaju kao rezultat smanjene potrošaćke moći. Tj., deflacija prvo udara na plaće, dostupnost i cijenu kredita, a tek posljedićno na cijene dobara.

Uzroci

Za razliku od inflacije, koja može imati različite faktore, deflacija je usko vezana uz monetarnu politiku i dostupnost kapitala na tržištu. Deflacija se događa kada monetarna politika ne prati proizvodnju, tj. kada ukupna količina novca “zaostaje” za ukupno geriranom proizvodnjom. Najčešće se događa nakon dugog perioda umjetne monetarne ekspanzije.

Osim centralne banke, regularne banke isto imaju utjecaj na deflaciju. Ukoliko banke propadaju i nemogu isplatite svoje klijente, onda će ukupna količina novca na tržištu biti manja.

Lokalna deflacija može pogoditi određene sektore ili proizvode, ali takvi deflacijski trendovi rijetko utjeću na druge sektore i proizvode.

Isto tako napredak tehnologije ili slični faktori koji ćine proizvode jeftinijima mogu vršiti deflacijski pritisak na cijelu ekonomiju, ali rijetko kada izazivaju deflacijske šokove.

Efekt

Deflacija je često praćena bankrotima i smanjenom likvidnosti osoba i kompanija. Ali isto tako deflacija ne mora značiti i pedresiju niti smanjenje ekonomske aktivnosti.

D.P.
Code monkey

    Comments are closed.

    You may also like