Bitna razlika jest što Ethereum zapravo platforma, u suštini nije samo kriptovaluta. Bitcoin se donekle može usporediti sa novcem, točnije dolarima kao najpoznatije i najkorištenije platno sredstvo. Možete ga koristiti samo za trgovanje, ulaganje ili kupnju stvari. Sa druge strane, Ethereum kao mreža otvorenog koda na blockchainu pruža cijelu infrastrukturu za upravljanje raznim decentraliziranim aplikacijama. Korisnici mreže mogu stvarati, objavljivati, unovčiti i koristiti programe na platformi i koristiti njegovu kriptovalutu Ether kao plaćanje. Ukratko, za razliku od Bitcoina, Ethereum se može razvijati i poboljšavati.

Ethereum ima daleko veće ambicije od Bitcoina. Želi biti platforma za sve vrste aplikacija koje mogu sigurno i brzo pohraniti gotovo sve vrste informacija i podataka. Osim inovacija u vidu pametnih ugovora i decentraliziranih aplikacija, odnosno dapps-a, platforma je donjela i novi način rudarenja nazvan Proof of Stake odnosno – dokaz ulaganja. Iako ni ovakav način nije baš najpošteniji pri čemu se nagrađuje onaj koji ulaže svojih barem 1000 ETH-a da bi potvrdio transkacije, ovakav način ne zahtjeva ni superračunalo ni veliku količinu električne energije, pa je barem ekološki čist ali su bogati bogatiji. Možemo spomenuti da i takvi ulagači, zvani validatori gube svoj ulog ukoliko odobre malicoiznu transakciju.

Ethereum network ima zaista velike ambicije

Najveće pitanje što Etherium zapavo želi postati. Dotakli su mnoge grane ekonomije i tehnologije, pa čak i umjetnosti u obliku NFT-ova. Ovo zadnje zapravo štiti autorska prava u obliku 3D digitalnih skulptura ili digitalno nacrtanih fotografija, po novom i digitalnih sličica npr. baseball igrača. Pokušavaju spremiti svaku datoteku kao što je osobna iskaznica u digitanom obliku pa čak i zamjeniti digitalnu pohranu zvanu oblak ili Cloud pohranom na blockchainu. Iako su tada dokumenti su zauvijek spremljeni ali opet će se plaćati pohrana i pristup tim datotekama. Što se ekonomije tiče zaista žele kao platforma zamijeniti cijeli bankarski sustav, bankomate, kartice, tete na šalteru, wall street…ma sve. Možda će super biti da ne nosimo novčanike, dokumente, dozvole, privole itd. A pogotovo pošto ti na našem balkanu treba cijeli registrator da samo auto kupiš na svoje ime, ali ćeš i opet na kraju čuti sa zadnjeg šaltera koji obiđeš – FTJ1P(Fali Ti Još 1 Papir). Dakle, svijet nije daleko od nove tehnološke revolucije. Mi još na žalost, što se papirologije tiće – nismo još ni evoluirali!

P.D.
the Node in Universe

    Comments are closed.

    You may also like

    More in:Komentar