Inflacija ili deflacija

Kao što je dolarrezervna valuta, tako je i američka ekonomija svjetionik svjetske ekonomije. Samim time, bez obzira gdje živite i koju valutu koristite u svakodnevnom životu, morate gledati glavnu ekonomiju da bi ste znali što vas čeka u budućnosti.

Trenutno je glavno pitanje da li će američka ekonomija ući u inflacijsku krizu ili u deflacijsku krizu. Laički gledano odgovor je jasan, FED nemilice štampa dollare te je inflacija neizbježna. Ali da li je to stvarno tako?

Trenutno su se analatičari podijelili u dva kampa. Kamp inflacija kaže da američko gospodarstvo ulazi odmah u inflaciju. Kamp deflacija s druge strane kaže da će se prvo dogoditi deflacija. Treba napomenuti da oba kampa vjeruju da je kraj puta isti – inflacija, pitanje je samo kako će samo putovanje izgledati.

Argumenti za inflaciju

Inflacija nastaje kada cijene usluga i dobara idu prema gore. Postoji puno razloga za inflaciju, ali trenutno mišljenje je da printanje svježeg novca i upumpavanje istog u ekonomiju, rezultira viškom likvidnosti na tržištu tjerajući cijene prema gore.

S obzirom da je u posljednjih 10-ak godina isprintano negdje 70% svih dolara, ovaj argument je dosta logičan. Više novca na tržištu = veće cijene.

Tržišta slijede ovu logiku, te iako je ekonomija u cijelom svijetu praktički stagnirala proteklu godinu, cijene dionica i dobara dosegle su nezapamćene razine.

Argumenti za deflaciju

Deflacijski argumenti su nešto manje očigledni, ali samim time i nešto zanimljiviji. Ali opet je važno napomenuti, da čak i deflacijski kamp misli da je inflacija na kraju balade neizbježna, samo da će prije same inflacije postojati deflacijski period.

Prva stvar koju treba uočiti kod dolara je to da je to svjetska rezervna valuta. Ne samo da je rezervna trgovinska valuta, već je i glavna valuta za trgovanje naftom. Samim time, dolar je teško usporediti, sa recimo, njemačkom markom prije 2. svjetskog rata (što se često čini). Bez obzira na količinu štampanog dolara, dolar ima užasno veliku potražnju, kako u rješavanju trgovinskih računica, tako i za kupnju sirove nafte.

Još jedna stvar koju treba primijetiti je da je većina svjetskog duga u dolarima te da je dolar uvijek prisutan kao rezerva u svjetskim centralnim bankama (iako postoje zemlje koje smanjuju svoje dolarske rezerve posljednjih godina da bi smanjile ovisnost o dolarima). To znači da u slučaju masovne likvidacije duga, dolar bi postao jako tražena valuta što bi rezultiralo njegovim rastom. Još bi se trebalo uzeti u obzir da države koje drže dolare u svojim rezervama ne žele da dolar potone, jer bi to utjecalo i na njih, te je za promjenu takvog razmišljanja potrebna potpuna promjena svjetske makroekonomske paradigme.

Jačanje dolara bi trebalo rezultirati snižavanje cijena dobara i usluga, te tako kontrirati galopirajučoj inflaciji. Nije na odmet tu primjetiti da u posljednjih nekoliko mjeseci dolar jača.

Kako tržište razmišlja?

Ovo je dosta teško pitanje i odgovor će biti više kolokvijalan. Ako pogledate trenutno stanje, globalno gledano tržište vjeruje u inflaciju. Nakon godine dana stagnacije trgovine i svega ostalog, radi pandemije, cijene svega su u porastu. Međutim, istovremeno svi nekako očekuju pad tržišta, prvenstveno dionica, koje nemilice rastu proteklih godina.

Tokovi novca su se itekako promijenili posljednjih mjeseci. Uzmimo na primjer tržište obveznica. Obveznice FED-a su porasle, a taj porast je teško objasniti štampanjem svježih dolara, jer to štampanje traje već dugi niz godina. S druge strane, u slučaju inflacije, logično je za očekivati rast zlata kao najsigurnijeg hedge-a protiv inflacije, međutim taj rast izostaje.

Oluja na horizontu

Većina investitora osjeća da se nešto sprema. U daljini se vidi sivilo, ali trenutno je teško procijeniti gdje će oluja udariti. Popuštanjem mjera i otvaranjem ekonomija diljem svijeta stvorila se nerealna situacija gdje ljudi troše više nego obično. Nakon ovog inicijalno kaotičnog razdoblja te sljedećih nekoliko koraka FED-a i američkog kongresa stvari će vjerojatno biti nešto jasnije.