Kina ruši rekord: gotovo 1 mlrd dolara ruskog zlata u studenom

Kina je u studenom 2025. kupila rekordnih 961 milijun dolara zlata iz Rusije, a i u listopadu je nabava premašila 900 milijuna dolara (oko 930 milijuna). U razdoblju siječanj–studeni uvoz ruskog zlata dosegnuo je 1,9 milijardi dolara, gotovo devet puta više nego godinu ranije (do 223 milijuna), u skladu s kineskom strategijom povećanja zlatnih rezervi radi smanjenja ovisnosti o američkom dolaru. Société Générale procjenjuje da su stvarne kineske kupnje mogle biti deset puta veće od službeno prijavljenih (oko 250 t, a ne 25 t), dok podaci o izvozu zlata iz Ujedinjenog Kraljevstva sugeriraju da je Kina od sredine 2022. dodala više od 1.080 tona.

Unatoč rekordnim cijenama, Kina je ove godine nastavila prijavljivati kupnje zlata, iako je stvarnu količinu “nemoguće” sa sigurnošću utvrditi. Zlato dobiva na važnosti u okruženju straha i nepovjerenja: spominje se da je Rusija plaćala iranske dronove zlatnim polugama, a kada države poput Indije i Poljske ubrzano gomilaju rezerve, to ne sluti na globalnu stabilnost.

Istodobno, ruska središnja banka po prvi put je počela prodavati državno zlato domaćem tržištu kako bi poduprla rublju, osigurala likvidnost i pokrila proračunske potrebe, nakon što su likvidna sredstva Nacionalnog fonda blagostanja pala sa 113,5 mlrd USD u 2022. na 51,6 mlrd USD u 2025., a zalihe zlata fonda s 405,7 t na 173,1 t (−57%). Procjenjuje se prodaja do 230 t u 2025. (30 mlrd USD) i najmanje 115 t u 2026. (15 mlrd USD) – što kratkoročno puni proračun, ali produbljuje manjak likvidnih rezervi i ograničava buduće intervencije, potvrđujući suženi financijski prostor Moskve pod sankcijama.

Ruska središnja banka navodi da središnje banke tržišta u nastajanju kupuju zlato radi diverzifikacije, dijelom zbog planova G7 o uporabi zamrznute ruske imovine. Od približno 300 mlrd USD zamrznute imovine, 243 mlrd nalazi se u Europi, dok su ukupne ruske zlatne i devizne rezerve 14. studenoga iznosile 734,1 mlrd USD.

Original