Zemljište poskupjelo zbog autoceste

Potražnja za poljoprivrednim zemljištem je u porastu i već čini značajan dio tržišta nekretnina. Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, u prvom kvartalu ove godine poljoprivredno zemljište činilo je oko 17 posto svih prodatih nepokretnosti, odmah iza stanova, dok građevinska zemljišta imaju udio od oko 14,8 posto. Najviša zabilježena cijena po kvadratnom metru bila je u beogradskoj općini Palilula u Slancima oko 29 eura po metru za parcelu od 1.749 m2, dok je najveći ugovor sklopljen u Šidu za 13 parcela ukupne površine 47 hektara u iznosu od 383 878 eura.

Glavni pokretač cijena je blizina prometnica i autocesta. Kupci traže parcele uz glavne saobraćajnice jer to drastično podiže vrijednost — posebno uz koridor Beograd Zagreb te okolinu Batajnice, Višnjičke Banje, Sopota, Grocke i Novi Banovci. Cijene se, ovisno o lokaciji i kvaliteti tla, kreću od otprilike 2.000 do 15.000 eura po aru, a u zadnje vrijeme zabilježeni su i porasti do 15 posto. Najskuplje lokacije su u vojvođanskim područjima, gdje je najkvalitetnije obradivo zemljište.

Kupci danas često ne kupuju zemlju isključivo radi obrade već zbog gradnje poslovnih objekata, malih kuća za odmor ili očekivanja prinosa od prenamjene u građevinsko zemljište. Međutim, prenamjena je skupa i zahtjevna — trošak promjene statusa zna iznositi i oko 50 posto tržišne vrijednosti te podrazumijeva veće poreze i opsežnu papirologiju. Istovremeno, obradivog tla je sve manje: popisi pokazuju da je u posljednjih deset godina u Srbiji izgubljeno više od milijun hektara obradivog zemljišta pa se površine smanjile s oko 4,2 milijuna na oko 3,3 milijuna ha, a iz 2023. godine spominje se i više od 120 000 ha nekorištenog zemljišta. Zbog ograničene ponude i potražnje uz infrastrukturu, zemljište se smatra sigurnom dugoročnom investicijom.

Original