Francuska kolabira, eurozona u opasnosti

Premijer François Bayrou izgubio je glasanje o povjerenju i podnio ostavku, što je urušilo vladu nakon samo devet mjeseci. Iako su tržišta u početku ostala relativno mirna, to ne znači da je dugoročna kriza odgođena: javni dug Francuske doseže oko 114% BDP‑a, prognoza neto zaduženja je 5,4%, a Bayrouev paket mjera uključivao je 44 milijarde eura rezova, zamrzavanje mirovina i ukidanje dvaju blagdana — korake koje su široke političke ili društvene skupine žestoko odbacile, pa su nove štrajkovi već na vidiku.

Politički zastoj ostavlja Emmanuela Macrona pred problemom imenovanja novog premijera i onemogućava stvarnu fiskalnu konsolidaciju, jer su reforme sustavno torpedirane. To je već rezultiralo rastom prinosa na francuske obveznice i proširenjem spreadova prema njemačkim Bundovima do otprilike 90 baznih bodova, što signalizira da investitori traže rizicnu premiju. Ako Fitch ili drugi rejting agencije spuste rejting iz AA‑ u jednocifrenu razinu A, institucionalni investitori bi bili prisiljeni prodavati, što bi dodatno povećalo troškove refinanciranja i produbilo dugovnu spiralu.

Europska središnja banka stoji pred teškim izborom: intervenirati ciljanim kupnjama i time podržati stabilnost ili inzistirati na zatezanju monetarne politike kako bi obuzdala inflaciju. Investitori bi trebali pratiti signale tržišta i središnjih banaka; u međuvremenu zlato se ponovno pojavljuje kao utočište bez kreditnog rizika, a rizik kontaminacije na druge zemlje s visokim dugom poput Španjolske, Italije ili Grčke ostaje realan.