Zemljište i startni kapital privlače mlade u poljoprivredi
By Don Macan
Starenje u EU snažno pogađa poljoprivredu: prosječna dob poljoprivrednika u Europi je oko 57–60 godina, a samo oko 12% je mlađe od 40 godina. U Hrvatskoj je krajem 2024. bilo nešto više od 161 tisuću nositelja gospodarstava, pri čemu 62.683 imaju više od 65 godina (38,9%), a 22.631 nositelj je mlađi od 41 godine; mladi čine oko 14% ukupno.
Europska komisija predlaže strategiju generacijske obnove s ciljem udvostručenja udjela mladih poljoprivrednika do 2040. Strategija ističe pet ključnih područja djelovanja: 1) pristup zemljištu, 2) financiranje, 3) stjecanje vještina, 4) poboljšanje životnog standarda u ruralnim područjima i 5) podrška prijenosu gospodarstava (npr. sprječavanje špekulacija i pomoć pri prijenosu gospodarstava).
Među konkretnim mjerama nalaze se Europski opservatorij za zemljište koji bi olakšao dostupnost obradivih površina mladima te financijski poticaji poput početnog paketa do 300000 eura za mlade poljoprivrednike uz veću suradnju s Europskom investicijskom bankom radi lakšeg pristupa kreditima. Također se potiče edukacija i uključivanje mladih u programe razmjene i poduzetničkog učenja.
Ključni izazovi su i dalje pristup zemljištu i početni kapital: bez zemlje i bez sredstava za kapitalno intenzivne investicije (trajni nasadi često preko 100000 eura po hektaru, staklenici i navodnjavanje znatno poskupljuju ulaganja) teško je motivirati mlade. Razvoj stručnih i poslovnih vještina te bolja ruralna infrastruktura dodatno su nužni da bi selo postalo atraktivnije.
Za Hrvatsku su važne i nacionalne prilagodbe: ciljano dodjeljivanje državnog zemljišta mladima, izmjene Zakona o nasljeđivanju koje smanjuju daljnje usitnjavanje posjeda te bolja kombinacija EU i nacionalnih potpora. Dosadašnje mjere CPK za mlade i savjetodavne službe daju rezultate, ali trebaju jače financiranje i precizniju provedbu.
Mladi često biraju grane koje spajaju inovativnost i tržišni potencijal, primjerice ekološku proizvodnju i specijalizirane kulture s većom dodanom vrijednošću. Uspjeh generacijske obnove ovisit će o kombinaciji pristupa zemljištu, dostupnom startnom kapitalu, edukaciji i jasnoj političkoj volji na nacionalnoj razini.
